Depozitni Kalkulator
Porez na kamate na štednju u RH iznosi 12%.
Neka novac radi za vas: Depozitni Kalkulator
Dok inflacija "jede" gotovinu koju držite kod kuće, banke nude kamate na čuvanje vašeg novca. Naš Depozitni Kalkulator pomaže vam projicirati koliko ćete točno zaraditi nakon isteka roka oročenja (npr. 6, 12 ili 36 mjeseci).
Vrste štednje: A vista ili Oročena?
Prije nego što položite novac, morate odabrati model:
- A vista (Po viđenju): Novac vam je dostupan u svakom trenutku (kao tekući račun). Kamate su ovdje obično simbolične (blizu 0%).
- Oročena štednja: "Zaključavate" novac na određeni rok (npr. 1 godinu). U zamjenu za to što ne dirate novac, banka vam daje značajno veću kamatu. Ako razročite prijevremeno, obično gubite pripisanu kamatu.
🏦 Porezna matematika: Neto vs. Bruto kamata
Oprez! Kamata koju vidite na reklami (npr. 3%) je Bruto iznos.
U Hrvatskoj se na zaradu od kamata plaća Porez na dohodak od kapitala (12%).
To znači da banka automatski uzima taj dio i uplaćuje ga državi, a vama isplaćuje "Neto" iznos. Naš kalkulator vam točno prikazuje onaj dio koji stvarno sjeda na vaš račun.
Fiksna ili Promjenjiva kamata?
Kao i kod kredita, i štednja ima ovaj izbor.
U vremenima kada kamate rastu (kao 2024./2025.), promjenjiva kamata može biti bolja jer će vaša zarada rasti kako rastu stope na tržištu. Kod fiksne kamate točno znate na čemu ste, bez rizika pada.
Kamata na kamatu (Renta štednja)
Ako oročite novac na više godina, imate opciju automatskog obnavljanja s pripisom kamate. Tada kamata koju ste zaradili prve godine postaje dio glavnice za drugu godinu i donosi novu zaradu. To je efekt složene kamate koji drastično povećava prinos na duge staze.
FAQs - Pitanja štediša
Je li moj novac siguran u banci?
Da. U Hrvatskoj (i cijeloj EU) država garantira za depozite do iznosa od 100.000 € po osobi, po banci (DAB - Državna agencija za osiguranje štednih uloga). Čak i ako banka propadne, vaš novac do tog iznosa je siguran.
Što je premija na štednju?
Neke banke nude "Bonus" ili "Premiju" ako redovito uplaćujete mjesečne iznose (npr. dječja štednja) i ne podižete novac. To je dodatni postotak koji se dodaje na osnovnu kamatu.
Isplati li se štednja uz inflaciju od 4%?
Ako je inflacija 4%, a kamata na štednju 3%, vi realno gubite 1% kupovne moći. Međutim, to je i dalje puno bolje nego držati novac u ladici gdje gubite svih 4%. Štednja je alat za očuvanje vrijednosti, dok su za veliku zaradu potrebna rizičnija ulaganja.