Kalkulator Inflacije Eura
Prijavi grešku Tihi ubojica štednje: Zašto je 100 € danas manje od 100 € jučer?
Inflacija nije samo broj koji objavljuju vijesti; to je nevidljivi porez na vaš novac. Ako držite novac u ladici ("slamarica") ili na tekućem računu, on svakim danom gubi na vrijednosti. Naš Kalkulator Inflacije koristi povijesne podatke o indeksu potrošačkih cijena (CPI) kako bi vam pokazao brutalnu istinu: koliko vam novca danas treba da biste kupili istu stvar koju ste nekad plaćali manje.
Osobna vs. Službena inflacija
Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje prosječnu inflaciju. Ali vaša osobna inflacija može biti puno veća.
Ako najviše trošite na hranu i energiju (koji poskupljuju najbrže), vaša inflacija je veća od one koju osjeća netko tko troši na tehniku ili odjeću (koji sporije poskupljuju).
💸 Opasnost "Slamarice" (Čuvanje keša)
Hrvati su poznati po čuvanju gotovine kod kuće.
Zamislimo da ste 2010. spremili 10.000 € u ladicu.
Danas tih 10.000 € nominalno i dalje postoji, ali realno (zbog inflacije) vrijede kao što je nekad vrijedilo 7.000 €.
Izgubili ste 30% svog bogatstva ne radeći ništa. Jedini lijek protiv inflacije je ulaganje.
Plaće i Inflacija: Trčanje u mjestu
Ako je inflacija ove godine 5%, a vaša plaća je rasla 2%, vi zapravo niste dobili povišicu. Dobili ste smanjenje plaće od 3% u smislu kupovne moći.
Ovaj kalkulator je odličan alat za pregovore o povišici – pokažite poslodavcu koliko je realna vrijednost vašeg rada pala.
Kumulativna inflacija: Snaga vremena
Inflacija se, kao i kamata, zbraja na kamatu.
- Godina 1: Poskupljenje 10% (Cijena 100 -> 110).
- Godina 2: Poskupljenje 10% (Cijena 110 -> 121).
U dvije godine cijene nisu rasle 20%, nego 21%. Kroz 10 godina, ovaj efekt drastično podiže troškove života.
🇪🇺 Efekt Eura: Je li uvođenje eura krivo?
Iako mnogi krive euro za poskupljenja, Hrvatska je imala visoku inflaciju i prije eura (zbog globalnih faktora i rata u Ukrajini).
Ipak, dogodio se efekt "zaokruživanja". Kava od 12 kn (1.59 €) postala je 1.60 €, pa 1.80 €, pa 2.00 €. To je tzv. "percipirana inflacija" koja je često veća od statističke.
FAQs - Pitanja o cijenama
Što je hiperinflacija?
To je kada inflacija izmakne kontroli (mjesečni rast cijena preko 50%). Hrvatska (bivša Jugoslavija) je to iskusila 90-ih. Eurozona je dizajnirana upravo da spriječi takve scenarije putem Europske središnje banke (ECB).
Je li deflacija (pad cijena) dobra?
Kratkoročno zvuči super za kupce, ali dugoročno je opasna za ekonomiju. Ako ljudi očekuju da će cijene padati, odgađaju kupnju (npr. stana ili auta), tvrtke gube profit, otpuštaju radnike i ekonomija staje. Mala, stabilna inflacija (oko 2%) smatra se idealnom.
Kako se računa CPI (Indeks potrošačkih cijena)?
Statističari prate cijene tisuća proizvoda (kruh, gorivo, šišanje, najam...) u "potrošačkoj košarici" i uspoređuju ih s cijenama iz prošle godine.