Ma, tko od nas barem jednom tjedno ne odsanja o jutrima bez budilice? Znate onaj osjećaj, kava u miru, bez žurbe na posao... Mirovina zvuči kao neki daleki, obećani raj. Ali onda se sjetite papirologije i zakona, i cijela ta lijepa slika se raspline. Iskreno, na prvu loptu, meni se činilo da trebam biti pravnik da bih uopće shvatio
kada mogu u mirovinu. Dočeka vas prava mala džungla propisa, godina, uvjeta... No, dobra je vijest da ne morate biti stručnjak. Cilj je da na jednostavan, narodski način prođemo kroz osnove kako biste konačno imali jasan plan. Vjerujte, lakše je nego što se čini.
Cijela ta priča oko planiranja budućnosti ne bi trebala stvarati grč u želucu. Ipak, razumijem zašto mnogi to guraju pod tepih – zvuči strašno komplicirano. U biti, sve se vrti oko dvije ključne stvari: koliko imate godina i koliko ste dugo radili. Zakoni se kod nas vole mijenjati, pa ono što je vrijedilo za vaše roditelje, ne mora vrijediti za vas. Zato je važno uhvatiti korak s time što je aktualno. Srećom, živimo u digitalnom dobu gdje ne morate satima čekati u redu za informaciju. Postoje sjajni online alati, recimo kalkulator na stranici tvojkalkulator.com, koji vam može dati brz i prilično točan odgovor bez da se izgubite u brojkama.
Kako se Taj Datum za Mirovinu Uopće Računa?
Zaboravite na komplicirane formule koje izgledaju kao da su ispale iz NASA-inog priručnika. Računanje datuma za mirovinu je zapravo kao slaganje puzzli – morate imati dva glavna dijela da bi slika bila potpuna: godine života i godine staža. Ako jedan dio fali, slika se ne može složiti. Po našem zakonu, opće pravilo za starosnu mirovinu je obično 65 godina života i barem 15 godina upisanog staža. No, život nije uvijek pravocrtan, zar ne? Postoji i opcija prijevremene mirovine, koja vam dopušta da "pobjegnete" ranije, ali uz cijenu malo manje mirovine svakog mjeseca. E tu se priča grana i postaje zanimljivija.
Jedna stvar koju mnogi ne znaju jest da nije svaka godina staža ista. Ako ste radili neki težak ili opasan posao, vrlo je vjerojatno da imate beneficirani radni staž. To znači da vam se jedna godina rada možda računa kao 14 ili 15 mjeseci. To može drastično skratiti put do mirovine! Zato, kad se pitate
kada mogu u mirovinu, morate zaviriti u sve detalje svoje karijere. Jeste li imali pauze? Radili vani? Svaka sitnica može utjecati. Upravo zato je korištenje nekog pouzdanog kalkulatora pametan potez, jer pješke računati sve te varijable je siguran put do glavobolje i potencijalne greške.
Postoji li Način da se "Pogura" Odlazak u Mirovinu?
A sad ono pravo pitanje – može li se nekako sustav "nadmudriti" i otići ranije? Pa, ne baš nadmudriti, ali postoje pametni koraci. Prijevremena mirovina je najočitiji način, ako ste spremni na financijski kompromis. Druga, puno važnija strategija je da postanete detektiv vlastitog radnog vijeka. Sjednite i provjerite sve! Mnogima se dogodi da zaborave na onaj studentski posao od par mjeseci ili neko kratko zaposlenje. Svaki dan se broji! Ovo vam je domaća zadaća broj jedan: provjerite svoje podatke na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Možda se iznenadite kad pronađete "izgubljene" mjesece koji vam mogu zlata vrijediti.
Na kraju krajeva, sve je u planiranju. Kada znate točan ciljani datum, sve je lakše. To više nije neki magloviti san, već konkretan cilj na kalendaru. Odgovor na pitanje
kada mogu u mirovinu daje vam moć u ruke. Više ne čekate pasivno što će biti, već aktivno krojite svoju budućnost. Za igranje s različitim scenarijima ("što ako radim još dvije godine?"), alati poput onog na tvojkalkulator.com su kao stvoreni. Upišete podatke i za par sekundi vidite kako svaka vaša odluka utječe na cilj. Tako planiranje od dosadne obaveze postaje zanimljiva igra strategije.
A Što je s Onim "Stupovima"? Tajni Sastojak Vaše Mirovine
E, sad dolazimo do dijela koji mnogi preskoče, a tu se krije ogromna razlika. Čuli ste za mirovinske stupove, zar ne? Zvuči službeno, ali je zapravo vrlo jednostavno. Zamislite svoju mirovinu kao stolac s tri noge. Prva noga je državna mirovina (prvi stup), gdje mi koji danas radimo uplaćujemo za današnje umirovljenike. Druga noga (drugi stup) je ključna – to je VAŠA osobna štednja. Dio vaše plaće ide na vaš privatni račun u mirovinskom fondu. To nije državni novac, to je VAŠA lova koja se godinama oplođuje. Visina mirovine vam ovisi i o tome koliko je taj fond bio uspješan.
Zato je pametno barem jednom godišnje baciti oko na stanje svog drugog stupa! Nemojte da vam to bude nepoznanica. Treća noga stolca (treći stup) je vaša vlastita, dobrovoljna štednja, svojevrsna kasica prasica za starost na koju vam država daje i poticaj. To je najbolji način da si "podebljate" mirovinu i osigurate mirniju starost. Kad shvatite da vaša mirovina nije samo ono što će vam država dati, već zbroj te tri "noge", dobivate potpunu sliku. Tada prestajete biti samo promatrač i postajete glavni igrač u planiranju vlastitog umirovljenja.
Za izračun dobi za mirovinu, možete pregledati naše kalkulatore. 
