Kalkulator Procene Zaliha
Kalkulator procene zaliha
Metod: Koristi se metoda ponderisane prosečne cene (Weighted Average Cost), koja je u skladu sa MRS 2 standardom za vrednovanje zaliha.
Upravljanje zalihama je srce svakog trgovačkog i proizvodnog biznisa. Međutim, kada kupujete isti proizvod po različitim cenama tokom godine (zbog inflacije), postavlja se pitanje: Po kojoj ceni vodimo robu koja je ostala u magacinu?
U Srbiji, prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 2 (MRS 2), firme moraju odabrati konzistentan metod procene. Kalkulator Procene Zaliha vam pomaže da uporedite dve najčešće metode: FIFO i Prosečnu ponderisanu cenu, jer one daju različite finansijske rezultate.
📦 Metode Obračuna (Zakon i Logika)
Odabir metode nije samo računovodstvena tehnikalija, već strateška odluka.
"Prvi ulaz, prvi izlaz". Pretpostavlja se da prvo prodajete robu koju ste najdavnije kupili.
Rezultat: Zalihe na kraju godine vrede više (jer ostaje nova, skuplja roba), a profit je veći.
Cena se "pegla". Ukupna vrednost robe se deli sa ukupnom količinom nakon svake nabavke.
Rezultat: Stabilniji prikaz troškova, najčešće se koristi u veleprodaji.
Primer: Uticaj inflacije na profit
Zamislimo da prodajete motorno ulje. Nabavne cene su rasle tokom meseca. Prodali ste 100 litara. Kako metoda menja vašu zaradu?
| Događaj (Nabavka) | Količina | Nabavna Cena | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Ulaz 1 (01. Jan) | 50 kom | 1.000 RSD | 50.000 RSD |
| Ulaz 2 (15. Jan) | 50 kom | 1.200 RSD | 60.000 RSD |
| PRODAJA: 60 komada po ceni od 2.000 RSD | |||
| Trošak robe (FIFO) | 50x1000 + 10x1200 = 62.000 RSD (Veći profit) | ||
| Trošak robe (Prosečna) | 60 x 1.100 (Prosek) = 66.000 RSD (Manji profit) | ||
Savet za knjigovođe: U uslovima inflacije (kada cene rastu), FIFO metoda prikazuje niže troškove i veći profit, što znači da ćete platiti veći porez na dobit. Prosečna cena "ublažava" skokove.
Popis, Manjak i Višak
Najvažniji trenutak za zalihe u Srbiji je godišnji popis (31.12.). Tada se knjigovodstveno stanje poredi sa stvarnim stanjem na polici.
- Manjak (Fali robe): Ako je manjak veći od dozvoljenog "kala/rastura", država to tretira kao da ste robu prodali "na crno" i dužni ste da na taj manjak platite PDV + porez na dobit!
- Višak (Više robe): Višak se knjiži kao vanredni prihod i ulazi u osnovicu za oporezivanje.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
Šta čini nabavnu vrednost robe?
Nabavna vrednost nije samo cena na fakturi dobavljača. U nju ulaze i: zavisni troškovi nabavke (prevoz, utovar/istovar), carina i druge uvozne dažbine. PDV se ne računa u nabavnu vrednost ako firma ima pravo na odbitak prethodnog poreza.
Da li mogu da koristim LIFO metodu?
Ne. LIFO (Last-In, First-Out) metoda, po kojoj se prvo prodaje najnovija (najskuplja) roba kako bi se smanjio porez, nije dozvoljena prema Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 2) koji se primenjuju u Srbiji.
Šta je "Kalo, rastur i lom"?
To su normirani gubici (npr. sušenje voća, lom stakla). Svaka delatnost ima svoj "Normativ rashoda" (Uredba o količini rashoda). Manjak do tog iznosa je poreski priznat trošak (ne plaća se PDV). Sve preko toga se oporezuje.
Kako se procenjuje roba u maloprodaji?
U maloprodajnim objektima se zalihe najčešće vode po prodajnim cenama sa PDV-om. Da bi se na kraju godine znalo koliko je firma zaradila, koristi se metoda "razduženja za prodatu robu" putem ukalkulisane razlike u ceni (marže).
Šta ako mi roba stoji predugo (Zastarele zalihe)?
Ako roba izgubi na vrednosti (npr. demode odeća ili stari telefoni), firma može uraditi "obezvređenje zaliha" (otpis). To je trošak koji smanjuje dobit, ali se mora dokumentovati da je realna tržišna cena zaista pala.